Čulni sistem čoveka

Do sada ste već naučili da nervni sistem kontroliše rad celog organizma.

Više miliona nervnih ćelija u našem organizmu grade mrežu putem koje se informacije prenose neverovatnom brzinom u vidu nervnog impulsa. Nervi sistem putem ove mreže usklađuje rad celog organizma kao jedne celine i obezbeđuje odgovarajuće reakcije u skladu sa situacijom u kojoj se organizam nalazi.

Međutim, kako nervnim sistem to zna? Kako zna kada treba da se pokrene neka reakcija?

Čulni sistem nas snabdeva informacijama iz okoline i unutrašnjosti tela i obaveštava organizam o promenama.Posebne ćelije ili organi informišu nervni sistem o svim promenama koje se dešavaju u spoljašnjoj i unutrašnjoj sredini. To su RECEPTORI. Oni su odgovorni za registrovanje tj. reagovaje na promene u spoljšnjoj sredini i unutrašnjosti tela. Ove promene nazivaju se DRAŽI. Postoji 4 tipa receptora:

-fotoreceptori: osetljivi na svetlost

-hemoreceptori: osetljivi na hemijske materije

-termoreceptori: osetljivi na promenu temperature

-mehanoreceptori: osetljivi na dodir, pritisak, vibracije

Untitled

 

Receptori primaju i prevode draži  u NADRAŽAJ tj. nervni impuls koji se putem osećajnih nerava renosi u mozak koji obrađuje informaciju. Receptor može biti pojedinačna čulna ćelija (u koži, mišićima, unutrašnjim organima) ili čulni organi (oko, uho, nos, jezik).

Jedno čulo, bez obzira da li bilo čulo mirisa, vida, ukusa, bola, građeno je po sledećem principu:6

 

-receptor-prima i prevodi draž u nadražaj

-osećajni nerv-provodi nervni impuls

-centar u mozgu-obrađuje informacije

 

 

 

 

 

Najvažnija čula u telu čoveka su:

123475

 

Pogledaj prezentaciju:

 

 

Kako osetimo ukus i miris?

 

Prođi kroz sledeću prezentaciju i saznaj:

 

Pogledaj sledeće video materijale:

 

 

 

 

Kako vidimo?

Prođi kroz sledeću prezentaciju i saznaj:

 

 

 

 

Pogledaj sledeće video materijale:

 

 

 

 

 

Kako čujemo i održavamo ravnotežu?

Prođi kroz sledeću prezentaciju i saznaj:

 

 

Pogledaj sledeće video materijale:

 

 

 

 

Za ponavljanje će vam biti od velike promoći ova prezentacija:

 

 

Koliko si nauči proveri putem listića za vežbanje:

 

 

 

Važni pojmovi:

-receptor

-draž

-nadražaj

-osećajni nerv

-čulni sistem

-čulni organ

-čulni centar

-fotoreceptor

-mehanoreceptor

-termoreceptor

-hemoreceptor

-čulne kvržice

-mirisna zona

-žuta mrlja

-slepa mrlja

-akomodacija oka

-rožnjača, beonjača, sudovnjača, mrežnjača

-dužica, zenica, očno sočivo, staklasto telo

-bubna opna

-slušne koščice

-puž

-polukružni kanalići

-očni nerv

-mirisni nerv

-slušni nerv

 

Zanimljivosti

Najmanja kost u telu čoveka zove se uzengija. Nalazi se u srednjem uhu i deo je sistema koji prenosi zvučne signale do mozga. Dugačka svega 3 milimetra, uzengija je otprilike veličine zrna pirinča. Povezuje dve takođe male kosti, zvane čekić i nakovanj. Sve tri pomenute kosti povezane su sa bubnom opnom u kojoj se zvuk prikuplja pre nego što se pošalje u mozak u vidu nervnog signala.

 

U mrežnjači oka postoji oko 125 miliona fotosenzibilnih ćelija. Ima ih dve vrste: čepići i štapići. Svoje nazive ove ćelije duguju svom obliku. Tih 125 miliona čepića i štapića povezani su sa vidnim nervom  koji se sastoji od “samo“ 1 milion nervnih vlakana.

 

U dobi između 43. i 50. godine, sočivo u našim očima jednostavno ostare i izgube moć fokusiranja. Čak i ako sada imate savršen vid, ogromna je šansa da on neće potrajati kada pređete pedesetu. Kako bi se fokusirali na stvari koje su blizu, sočivo moraju promeniti oblik – iz ravnijeg u sferični, a sa godinama ta se sposobnost polako počinje gubiti. Oko sa starenje postaje dalekovido i ne iimo dobro bliske predmete.

 

 

Treptanje je refleksna radnja, što znači da možemo sami odlučiti kada da trepnemo. Treptanje je veoma važna funkcija očima, jer pomaže u uklanjanju bilo kakvih ostataka na površini oka, čisteći ih svežim suzama. Te suze pomažu da se oko nahrani kiseonikom, a takođe imaju i značajna antibakterijska svojstva. Poput brisača na automobilu, treptanje uklanja sve nečistoće i omogućava nam da vidimo jasno.

Jedno mišljenje na „Čulni sistem čoveka

Postavi komentar